Xhosa music

Livela

Umculo wesiXhosa kudala uyinxalenye yomculo woMzantsi Afrika ingakumbi kwicandelo lejezi . Kususela mandulo, ukucula ibilisiko nenkcubeko yamaXhosa.

Umculo wesiXhosa uyavakala kwaye uyanxibelelana, nto leyo equka ukuvakaliswa kwamagama nezandi ngesingqi. Kukwabandakanya intshukumo yomzimba esetyenziswa xa kuqhwatywa izandla, kudanisa okanye kudlalwa isixhobo somculo. Inkosi ezohlukeneyo zamaXhosa zabelana ngeengcinga ezifanayo zomculo. [1] [2]

Umculo kuMbutho wesiXhosa[tshintsha | Yenza izilungiso kokubhaliweyo]

Ukufunda umculo wesintu kuqala ngenkuthazo kunye nomnqweno wokuba nesabelo ngokupheleleyo kubomi belali phantse ngalo lonke ixesha lobomi kuquka iingoma zokudlala zabantwana, iingoma yamantombazana namakhwenkwe untshotso njengoko ekhula, amatheko omjuxuzo wentlombe, iingoma kunye nemijuxuzo ye izenzo zokwaluka, iingoma zezinyanya neengoma zebhiya. Ukuze ube nesabelo kwizithethe kunye nemikhosi, kuyimfuneko ukufunda iingoma. [1]

Isandi sesiXhosa[tshintsha | Yenza izilungiso kokubhaliweyo]

Ingoma yesiXhosa isekelwe kwizixhobo zesaphetha zesiXhosa ezifana nethi 'umrhube' kunye 'nohadi' ngezandi ezibini ezisisiseko kumculo wesiXhosa. Iimvumi zemveli zamaXhosa zilinganisa izandi zezaphetha zazo zomculo zisebenzisa amazwi azo ngokulawula ulwimi lwazo kunye nokubunjwa komngxuma womlomo. Bavelisa ii-overtones ngokuphakamisa ulwimi ngoko ke bakha igumbi le-resonance. Isandi esibonakalayo sokucula ngokugqithisileyo senziwa ngokuqinisa imisipha yomqala ukudala isandi esiphantsi, esibuhlungu, esiqhekezayo. Obu buchule bunika ngokukodwa abafazi, ilizwi elinzulu. Ukucula i-Overtone kwenziwa kuphela ngabasetyhini kwaye ngokubanzi yimvumi ebalaseleyo ekhokela ingoma. . [1]

Izixhobo zomculo[tshintsha | Yenza izilungiso kokubhaliweyo]

Uhadi kunye nomrhube zixhaphakile ukusetyenziswa kumculo wesintu wesiXhosa, ezinye izixhobo zomculo ziquka:

Amagubu:

  • ikawu: Eli gubu lifana nekhaka elenziwe ngesikhumba senkomo esibethwa ngegqudu size sibethelwe phantsi ngamandla amakhulu. Kudla ngokudlalwa ngexesha lokwaluka kwamakhwenkwe kwaye ikhatshwa ngumdaniso okhethekileyo owenziwa ngamakhwenkwe. Ukubethwa kwenkawu kukwakhatshwa zizikhalo zedabi.
  • ingqongqo: Eli gubu lingenamsebenzi lenziwa ngesikhumba senkomo esomisiweyo esiqinileyo kwaye sibethwe ngeentonga. Ingqongqo isekelwe phezu kwekhaka lokuzingela kunye namagubu ka-assegai. Ufele lwenkunzi luyanyangwa kwaye lubotshelelwe kwipali ezininzi eziziimitha ezintathu ukuya kwezine ukusuka emhlabeni. Isixhobo sidlalwa liqela labafazi abaneentonga (amaqoqa). Ulusu lubekwe ngenye indlela emhlabeni, abafazi bahlala phezu kwayo baze bayibethe ngeentonga. Eli gubu alisafumaneki kumaXhosa kodwa, ngaphambili lalisetyenziswa kakhulu ngabasetyhini xa kusenziwa imisitho yolwaluko lwamadoda nakwimibhiyozo yabavumisi. [3]

Abadlali[tshintsha | Yenza izilungiso kokubhaliweyo]

  1. 1.0 1.1 1.2 Dargie, Dave (1996) "African Methods of Music Education: Some Reflections" African Music 7 (3): 30–43 JSTOR 30250058 doi:10.21504/amj.v7i3.1961  Cite error: Invalid <ref> tag; name "Dargie1996" defined multiple times with different content
  2. "Lifetime award for NoFinish" 15 October 2002 archived from the original on 14 November 2002 
  3. Levine, Laurie (2005) The Drumcafé's Traditional Music of South Africa Jacana Media pp. 80–83 ISBN 978-1-77009-046-0